Helenistička umetnost
Umetnost helenizma razvijala se od smrti Aleksandra Makedonskog do rimskog osvajanja helenističkih zemalja.Ona je mešavina grčke umetnosti i umetnosti kulture starog istoka.Umetnički centri nisu više bili gradovi grčke,već gradovi Istoka-Pergam u Maloj Aziji,Aleksandrija u Egiptu i ostrvo Rodos u Egejskom moru.
Izvesne osobine grčke umetnosti IV veka pre nove ere još više su se razvile u helenističkoj umetnosti.Skulpturna grupa Laokoon i sinovi,nastala na Rodosu početkom II veka pre nove ere,ima složene oblike usmerene u dubinu i povezane krivuljama zmija.Realistički opisani detalji anatomije,izrazi patnje i bola i razuđenost prostora-tipične su osobine helenizma.
Drugo značajno delo helenističke skulpture je statua Nike Samotračke,nastala takođe početkom II veka pre nove ere.U vrtlogu nabora draperije prikazana je krilata boginja kako sleće na pramac broda.Statua još uvek ima tragova boje stavljene na beli mermer.
U periodu helenizma znatno se razvio urbanizam.Po ugledu na urbanističko rešenje Mileta u Maloj Aziji,i mnogi drugi gradovi sada dobijaju pravougaonu osnovu sa podelom na blokove u obliku šahovskih polja.U periodu helenizma značaj su dobile i dvorane oko gradskih trgova (stoe),a pozorište dobija sasvim određen oblik.Pozorište u Epidaurusu na Peloponezu izgrađeno je u III veku pre nove ere.Arhitekta ovog najbolje očuvanog antičkog teatra iskoristio je prirodno udubljenje u padini brda za polukružno stepeničasto gledalište.Ispod njega je kružna orkestra,tj scena,a iza nje ostaci zgrade koja je podupirala scenografiju.I danas,kada više nema uzdignute scene,akustičnost pozorišta je izvanredna.
Od prvobitne razmene dobara obavljane u periodu grčke kolonizacije,u periodu helenizma došlo je do novih kulturnih i umetničkih podsticaja kod starosedelaca koji su naseljavali teritorije naših krajeva.Značajno je pre svega,stvaranje gradskih centara,kakvi su Stobi kod Velesa i Herankeja Linkestis kod Bitolja. Iako se grad Stobi razvio tek pod rimskom vlašću i u prvim vekovima hrišćanstva,kada je postao sedište episkopije,otkrivena su u njemu i značajna dela helenističke umetnosti.U Partenijusovoj palati nađene su,između ostalog,i dve statue satira,od kojih je jedan prikazan kako svira u dvojnice,a drugi kako igra.Satir koji igra je šuplje liven u bronzi.Prikazan je sa telom malo zabačenim unazad,sa rukama ispruženim isped sebe i sa raširenim prstima. Ovakve predstave satira bile su omiljene u aleksandrijskoj umetnosti helenizma. Iz Herakleje potiče helenistička mermerna kopija Fidijine Atine Partenos.Iako se od originala razlikuje u materijalu i malim dimenzijama,ima proporcije koje najviše odgovaraju Fidijinoj umetnosti.